VAŠINGTON — Presuda predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku za nepoštovanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini predstavlja dokaz da u toj zemlji postoji vladavina prava, iako „nije oduvek bilo tako“, ocenio je u razgovoru za Glas Amerike Volfgang Petrič, bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH. On ističe da su sudovi demonstrirali nezavisnost i da nisu popustili pod političkim pritiskom, što je značajan korak napred za pravosudni sistem u zemlji koja se suočava s brojnim izazovima.
Prema presudi Suda Bosne i Hercegovine, Dodik je proglašen krivim i dobio je zatvorsku kaznu od godinu dana, uz šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršavanja odluke visokog predstavnika Kristijana Šmita. U isto vreme, Mladen Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, oslobođen je optužbi.
U prvim reakcijama nakon izricanja presude, Dodik je izjavio da je reč o političkoj odluci i da Bosna i Hercegovina više ne postoji. Odluku suda kritikovali su i predstavnici Ministarstva spoljnih poslova Rusije, koja je bliska Dodiku, kao i mađarski premijer Viktor Orban.
Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, posetio je Banjaluku istog dana i izjavio da je ovo težak dan za Republiku Srpsku, tvrdeći da je ovaj entitet „napadnut“ i obećao podršku Beograda. Petrič naglašava da je Dodik poznat po svojim „antibosanskim“ stavovima, izražavajući ličnu žalost zbog promene u njihovim odnosima od vremena kada je bio visoki predstavnik.
Sadašnji visoki predstavnik Šmit, dolazi iz Nemačke i ima snažnu podršku EU, što dodatno komplikuje situaciju. Petrič smatra da Dodik jasno pokazuje da BiH i dalje treba visokog predstavnika. Iako je on ranije verovao da bi kancelarija visokog predstavnika trebala da se zatvori, sada se čini da to nije moguće dok političari i građani ne preuzmu odgovornost za svoju državu.
Dodik i članovi njegove porodice već godinama su pod sankcijama američkog Sekretarijata za finansije, a Stejt Department nije dao komentar na presudu do trenutka objavljivanja. U Banjaluci je, uoči presude, bio i Rudi Đulijani, bivši gradonačelnik Njujorka, koji je govorio na mitingu podrške Dodiku, ističući da je on posvećen lider koji veruje u vrednosti zapadne civilizacije.
Međutim, Petrič je primetio da je Đulijani izgubio politički kredibilitet nakon obavljanja funkcije gradonačelnika. Takođe, smatra da nova američka administracija verovatno neće promeniti stav prema Dodiku, jer postoje važnija globalna pitanja na dnevnom redu.
Petrič se zapitao zašto bi SAD menjale odnos prema Dodiku, koji krši Dejtonski sporazum, a čiji su tvorci upravo Sjedinjene Države. On smatra da je Dodik u suštini izolovan i da je pitanje ko bi želeo da sarađuje s njim.
Prema Petričevim rečima, Dodik se u poslednjih nekoliko godina nije bavio suštinskim pitanjima za BiH, a broj stanovnika je opao s četiri miliona na 2,5 miliona, dok mladi ljudi napuštaju zemlju u potrazi za boljim prilikama. Ova situacija postavlja pitanje odgovornosti bosanskohercegovačkih političara, među kojima je i Dodik.
Javni odgovor na presudu u Sarajevu bio je podeljen, pri čemu su mnogi građani srpskog entiteta u BiH doživeli presudu kao još jedan dokaz nepravednog tretmana u zajedničkoj državi. Petrič, međutim, naglašava važnost poštovanja pravosudnog sistema i funkcionalne države, navodeći Austriju kao primer zemlje u kojoj su političari, uključujući kancelara, osuđeni za korupciju.
U zaključku, Petrič vidi presudu kao pozitivan razvoj u BiH, ističući da je sud uradio svoj posao i da je to veliki korak napred za pravosudni sistem u zemlji koja se suočava s brojnim izazovima. Ova situacija može doprineti jačanju vladavine prava i demokratije u Bosni i Hercegovini, ali i dalje ostaje pitanje kako će se politička scena razvijati u budućnosti.