Popis stanovništva u Crnoj Gori je izazvao različite reakcije u vezi sa nacionalnom pripadnošću i jezikom. Pitanje da li je nacionalnost ili jezik važniji kao identitetska odrednica postalo je centralno u političkim i društvenim raspravama. Rezultati popisa otkrili su značajne informacije o ova dva pitanja, a njihov uticaj na političku scenu zemlje je začudan.

Posebno je zanimljivo pitanje zašto prosrpske stranke insistiraju na tome da srpski jezik postane službeni jezik u Crnoj Gori. Takođe, postavlja se pitanje da li će rezultati popisa uticati na buduće političke promene i raspodele moći u zemlji.

U emisiji „Uranak“ na televiziji K1, politikolog prof. Dr. Vladimir Pavićević i Časlav Koprivica, profesor Fakulteta političkih nauka, analizirali su rezultate popisa i njihov uticaj na društvo.

Pavićević je istakao da je vredno čekati da se objave konačni rezultati popisa, i da je važno da nijedna relevantna strana nema primedbe na te rezultate. Koprivica, s druge strane, smatra da je čekanje na objavljivanje rezultata bilo neobjašnjivo i da je trajanje popisa bilo predugo za obim stanovništva u Crnoj Gori.

Koprivica je takođe upozorio na statističku manipulaciju koja može uticati na percepciju nacionalne pripadnosti u zemlji. On je naveo da je broj Srba u Crnoj Gori preko 36%, a ne ispod jedne trećine kako su se podaci prvobitno prikazivali.

Pavićević je podržao potez Monstata u vezi sa objavljivanjem rezultata popisa, navodeći da to neće zakomplikovati situaciju jer je procenat Srba već ubedljiv.

Rasprava se takođe proširila na pitanje dvojnog državljanstva, gde je Pavićević istakao potrebu za revizijom crnogorskog zakona o dvojnom državljanstvu kako bi više ljudi imalo pravo na tu opciju.

U kontekstu nacionalnog identiteta, Pavićević je istakao da većina ljudi u Crnoj Gori oseća pripadnost srpskoj ideji i identitetu, ali da postoji i nešto jedinstveno u Crnoj Gori što dopušta ljudima da se izjašnjavaju kao Crnogorci bez anti-srpskih konotacija. On je naglasio važnost održavanja dobrih odnosa između Srbije i Crne Gore, i izrazio podršku za realan opis stanja u vezi sa nacionalnim identitetom.

Istraživanje i analiza popisa stanovništva u Crnoj Gori pruža uvid u kompleksna pitanja nacionalne pripadnosti, jezika i političke moći u zemlji. Ovi rezultati će svakako imati uticaj na buduće političke promene i rasprave u Crnoj Gori.