Hrvatska se našla u teškoj situaciji usled nedavnih odluka administracije Donalda Trampa, koji je ponovo postao američki predsednik. Naime, zbog trgovinskog sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, Hrvatskoj je privremeno stopiran ulazak u Organizaciju za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Ova informacija dolazi iz izvora Dnevnik Nove TV, koji naglašava da je izglasavanje o prijemu Hrvatske odgođeno, ali iz hrvatske vlade poručuju da će proces i dalje teći prema planu.
OECD je ključna organizacija koja okuplja 38 razvijenih zemalja, uključujući vodeće svetske ekonomije poput SAD, Nemačke, Japana i Francuske. Članstvo u ovoj organizaciji predstavlja jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta Hrvatske u proteklim godinama, jer donosi značajne reputacione i ekonomske koristi. To uključuje jačanje investicione atraktivnosti, kao i mogućnost učestvovanja u definisanju globalnih ekonomskih pravila.
Međutim, proces prijema novih članica zahteva saglasnost svih postojećih članica OECD-a, što je sada postalo problematično. Trampova administracija je odlučila da blokira odluke u međunarodnim organizacijama u kojima EU ima značajan uticaj, kao deo trgovinskog rata koji je ponovo pokrenut između SAD-a i Evropske unije. Ovaj razvoj situacije je doveo do toga da je Hrvatska postala kolateralna žrtva američko-evropskog sukoba.
U pozadini ovih dešavanja leži novi talas carinskih sukoba između Vašingtona i Brisela. Tramp optužuje Evropsku uniju da opterećuje američke proizvode previsokim carinama, dok EU najavljuje protivmere na američku robu. S obzirom na to da se odluke u OECD-u donose jednoglasno, Trampova administracija koristi mogućnost blokade kao instrument pritiska na EU.
Za Hrvatsku, koja teži članstvu u OECD-u, situacija je veoma delikatna. Članstvo u OECD-u može doneti brojne benefite, uključujući bolju poziciju u međunarodnoj ekonomiji, ali trenutni trgovinski sukobi otežavaju ovaj proces. Hrvatska se suočava s izazovima koji su van njene kontrole, a koji dolaze iz sukoba između velikih sila.
U svetlu ovih događaja, važno je napomenuti da Hrvatska nije jedina zemlja koja se suočava s posledicama trgovinskih sukoba između SAD-a i EU. Mnoge druge zemlje u regiji i šire takođe trpe posledice ovih tenzija, što dodatno komplikuje međunarodne odnose i trgovinsku politiku.
Hrvatska vlada pokušava da ostane optimistična i poručuje da će se proces ulaska u OECD nastaviti, ali vreme će pokazati koliko će biti moguće prevazići prepreke koje su postavljene od strane američke administracije. Ovaj slučaj može poslužiti kao primer kako trgovinski sukobi mogu imati dalekosežne posledice ne samo za direktne učesnike, već i za zemlje koje su u njihovoj blizini ili na neki način povezane s njima.
U ovom trenutku, Hrvatska mora raditi na jačanju svojih diplomatskih odnosa i strategija kako bi se osigurala da ne postane žrtva sukoba između velikih sila. To uključuje i aktivnije uključivanje u međunarodne organizacije i forume, kao i jačanje bilateralnih odnosa s drugim zemljama članicama OECD-a.
S obzirom na trenutne okolnosti, Hrvatska bi trebala razmotriti sve opcije kako bi osigurala svoje interese i unapredila svoj položaj na međunarodnoj sceni. Ovaj izazov može biti prilika za jačanje unutrašnjih kapaciteta i izgradnju otpornijeg ekonomskog sistema koji može izdržati pritiske spoljnih faktora.
