Prema nedavnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), gotovo jedna trećina odraslih širom svijeta, što iznosi oko 1,8 milijardi ljudi, nalazi se u riziku od bolesti zbog nedovoljne fizičke aktivnosti. Trend fizičke neaktivnosti među odraslima povećao se za pet posto između 2010. i 2022. godine, što je alarmantno. Ako se ovaj trend nastavi, predviđa se da će do 2030. godine procenat fizički nedovoljno aktivnog stanovništva porasti na 35 posto.
Svijet trenutno nije na dobrom putu da ispuni globalne ciljeve smanjenja fizičke neaktivnosti do 2030. Preporuka SZO je da odrasli imaju najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umerenog intenziteta ili 75 minuta intenzivne aktivnosti svake nedelje. Fizička neaktivnost povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, demencije, kao i raka dojke i debelog creva.
Najveće stope fizičke neaktivnosti zabilježene su u azijsko-pacifičkom regionu (48 posto) i južnoj Aziji (45 posto), dok u zapadnim zemljama s visokim prihodima taj procenat iznosi 28 posto. Žene su manje fizički aktivne od muškaraca na globalnom nivou (34 posto prema 29 posto za muškarce), a fizička aktivnost je najmanja kod osoba starijih od 60 godina.
Važno je shvatiti koliko je važna fizička aktivnost za zdravlje i prevenciju bolesti. Redovna tjelesna aktivnost može poboljšati kardiovaskularno zdravlje, smanjiti rizik od pretilosti, regulirati krvni pritisak i šećer u krvi te poboljšati mentalno zdravlje. Aktivnosti kao što su hodanje, trčanje, plivanje ili vježbanje u teretani mogu imati značajan pozitivan utjecaj na cijelo tijelo.
Međutim, suvremeni način života sa sjedilačkim poslovima, nedostatkom vremena i motivacije, te velikim koncentracijama stresom često dovodi do nedovoljne fizičke aktivnosti. Važno je naći načine kako uključiti tjelovježbu u svakodnevnu rutinu, bilo to kroz šetnje, biciklizam, vježbe kod kuće ili grupne aktivnosti poput plesa ili joge.
Pored fizičke aktivnosti, važno je paziti na pravilnu prehranu i opći stil života. Balansirana ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, zdravim mastima te ograničen unos šećera i soli također su ključni faktori za očuvanje zdravlja. Redovni medicinski pregledi, kontrola krvnog tlaka, holesterola i šećera u krvi također su važni kako bi se pravovremeno otkrile eventualne zdravstvene probleme.
Edukacija o važnosti fizičke aktivnosti i zdravih životnih navika treba biti dostupna svima, kako bi se podigla svijest o ovom globalnom problemu. Vlade i organizacije trebaju raditi zajedno kako bi osigurali da su fizičke aktivnosti dostupne i pristupačne za sve građane, bez obzira na socijalni, ekonomski ili geografski položaj.
Kroz zajedničke napore, možemo raditi na promociji zdravih životnih stilova i smanjenju rizika od ozbiljnih bolesti uzrokovanih nedovoljnom tjelesnom aktivnošću. Važno je razumjeti da svatko može doprinijeti svojoj dobrobiti kroz redovnu tjelovježbu i zdrave prehrambene navike. Borba protiv fizičke neaktivnosti treba biti prioritet kako bismo zajedno stvorili zdraviju budućnost za sve.
