Azot-oksid, poznat i kao „gas smijeha“, postaje sve popularniji među mladima u Zapadnoj Europi. Iako se koristi u medicini i stomatologiji za ublažavanje bolova, njegova zloupotreba predstavlja ozbiljnu opasnost. Ovaj gas može izazvati ovisnost i brojne zdravstvene probleme, što je nedavno dovelo i do toga da je jedan fudbaler Premijer lige upućen na odvikavanje i rehabilitaciju.
Liječnici u Srbiji su izjavili da se vjerovatno i kod nas zloupotrebljava azot-oksid, ali da nema podataka o tome jer nije na listi zabranjenih supstanci. U Velikoj Britaniji se masovno konzumira, a čak se organizuju i posebne zabave na kojima se koristi ovaj gas. Masovna zloupotreba je počela zbog njegove lakoće dostupnosti i niskih troškova. Prati ga i popularnost na društvenim mrežama, gdje su česti snimci takvih zabava.
U Srbiji se o ovom problemu ne govori mnogo, niti se na njega obraća posebna pažnja, iako zloupotreba azot-oksida može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Uprkos tome, gas je široko dostupan bez ikakvih restrikcija. Također, nalazi se u ponudi u mnogim trgovinama, gdje se prodaje u patronama, namijenjenim za pripremu šlaga, po cijeni od oko 1.300 dinara za kutiju od 24 patrona.
Zloupotreba azot-oksid uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme poput neuroloških ispada, anksioznosti, te specifičnog oblika anemije povezanog s nedostatkom vitamina B12. Nedovoljno se vodi računa o zloupotrebi azot-oksid, a predsjednik Toksikološkog društva Srbije, prof. Petar Bulat, izjavio je kako postoji veliki broj ljudi koji ga zloupotrebljavaju širom svijeta, čak do 38%, iako je gas u slobodnoj prodaji. Masovna zloupotreba se događa u zemljama u razvoju, što predstavlja ozbiljan zdravstveni problem.
Nerazumno uzimanje „gasa smijeha“ može izazvati brojne posljedice na zdravlje, poput gubitka pamćenja, problema s depresijom, te psihičke zavisnosti. Prema BBC-u, između 2001. i 2020. godine, zabilježeno je 56 smrtnih slučajeva povezanih s azot-oksidom u Engleskoj i Walesu. Pandemija COVID-19 je dovela do povećanja broja ovisnika i smrtnih ishoda, ali su službeni podaci i dalje nedostupni.
Potreban je veći stepen svijesti o zloupotrebi azot-oksid, kako bi se prevenirale ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi, posebno među mlađom populacijom koja je najpogođenija ovim problemom. Konačno, potrebno je poduzeti mjere kako bi se ograničila dostupnost i promovirale edukativne kampanje o štetnom utjecaju ovog gasa na zdravlje.
