U nedjelju, grupa za ljudska prava OVD-Info izvijestila je da je više od 400 osoba privedeno širom Rusije na okupljanjima koja su održana kako bi se odala počast ruskome opozicionom lideru Alekseju Navaljnom, koji je preminuo u petak u ruskom zatvoru.

Prema izvješću organizacije, u više od deset gradova policija je do subote uveče privela 401 osobu, pri čemu je najveći broj pritvorenika zabilježen u Moskvi i Sankt Peterburgu. Više od 200 građana uhapšeno je u Sankt Peterburgu, a među njima je i Grigorij Miknov-Vojtenko, sveštenik Apostolske pravoslavne crkve, verske grupe koja je nezavisna od Ruske pravoslavne crkve.

Prosvjedi su se dogodili nakon Navaljnogove smrti, a broj privedenih osoba stalno se povećavao kako su stizale nove informacije iz različitih gradova. U Belebeyu, gradiću u republuci Baškortostan, 18 osoba je uhićeno jer su se okupili kako bi odao počast Navaljnom. Slična situacija dogodila se i u Kazanu, gdje su privedene 22 osobe.

Navaljni je bio protivnik Vladimira Putina i njegove vlasti i bio je poznat po svojoj borbi protiv korupcije i autoritarizma u Rusiji. Bio je zatvoren nakon što se vratio iz Njemačke, gdje je bio liječen nakon što je prošle godine pretrpio trovanje nervnim otrovom. Iako su njegovi pristaše tvrdili da je Putin kriv, ruske vlasti su to negirale.

Njegova smrt izazvala je reakciju ne samo u Rusiji, već i u cijelom svijetu. Reakcije su stigle od strane vodećih svjetskih političara, koji su izrazili sućut njegovoj obitelji i tražili neovisnu istragu o njegovoj smrti.

Više od 60 zemalja osudilo je Rusiju nakon Navaljnogove smrti i pozvalo na odgovornost ruske vlasti. Europska unija je uputila jasne poruke da će biti posljedica ako se ne provede neovisna istraga o njegovoj smrti.

Ovo je samo najnoviji incident u nizu problema koji su obilježili rusko društvo pod vodstvom Putina. Rusija je suočena s međunarodnim pritiscima zbog kršenja ljudskih prava, odnosa s Ukrajinom, ali i zbog sumnji u miješanje u izbore u drugim zemljama.

Rusija se također suočava s problemima unutarnje političke stabilnosti, s brojnim prosvjedima i nemirima koji su izbili proteklih godina. Ova situacija s pritvaranjem Navaljnijevih pristaša samo pokazuje kako je Putinova vlast sve manje popularna među građanima Rusije.

Zbog svega toga, smrt Alekseja Navaljnog je samo povukla povucenu crtu međunarodne zajednice, koja je izvršila pritisak na Rusiju kako bi se osigurala odgovornost za ovaj incident. Međutim, teško je reći hoće li se išta promijeniti u Rusiji nakon ovoga događaja.

U svakom slučaju, smrt Navaljnog je ostavila dubok trag u ruskom društvu i pokazala koliko su tenzije i politička situacija u toj zemlji krhke. Nadamo se da će međunarodni pritisak dovesti do promjena, ali to ostaje tek pitanje za budućnost. U međuvremenu, svijet će se sjetiti Alekseja Navaljnog kao hrabrog borca za slobodu i pravdu.