„Vrata pakla“ šire se 12 metara godišnje

Vesna Vuković avatar

Batagajski krater ili popularno nazvan „vrata pakla“ u Sibiru, poznat je po ubrzanom rastu od čak milion kubnih metara godišnje. Ovaj fenomen uzrokovan je topljenjem permafrosta, odnosno vječnog leda, koje se nalazi ispod površine tla u tom regionu.

Krater je prvi put primijećen 1991. godine, kada se jedan dio brda urušio u Janinoj visoravni, u sjevernoj Jakutiji u Rusiji. Otkriveni slojevi permafrosta datiraju se do 650.000 godina unazad, čineći ih najstarijim permafrostom u Sibiru i drugim najstarijim na svijetu.

Novo istraživanje pokazuje da se zidovi „vrata pakla“ povlače brzinom od 12 metara godišnje zbog topljenja permafrosta. Čak i urušeni dio brda, koji je pao 55 metara, nastavlja se topiti i tonuti. „Rapidno topljenje permafrosta primijećeno je i u Arktiku i podarktičkom terenu“, ističu stručnjaci u studiji objavljenoj u žurnalu Geomorphology.

Batagajski krater ima širinu od 990 metara u 2023. godini, što predstavlja porast od 200 metara u posljednjih deset godina. Naučnici su upoznati sa rastom kratera, ali do sada nije bilo poznato tačno kojom brzinom se širi. Trenutno, permafrost u krateru je debeo oko jedan metar.

Iako Batagajski krater i dalje „aktivno raste“, postoji granica do koje može da se širi. Gubitak leda i sedimenata iz ovog kratera je ekstremno velik, što je posljedica njegove ogromne veličine. Tim stručnjaka ističe da je važno pratiti dalji razvoj ovog fenomena i posljedice koje topljenje permafrosta može imati na okoliš.

U današnje vrijeme, klimatske promjene postaju sve prisutnije, a topljenje permafrosta je samo jedan od mnogih simptoma globalnog zagrijavanja. Potrebno je poduzeti konkretne korake kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i sačuvala priroda od daljnjeg propadanja.

Siberija je dom velikim količinama permafrosta, što ga čini važnim dijelom ekosistema ovog regiona. Topljenje permafrosta može izazvati niz negativnih posljedica, uključujući promene u biosferi, oslobađanje metana i drugih štetnih gasova, kao i nestabilnost tla koja može dovesti do urušavanja tla i stvaranja novih kratera.

Batagajski krater je samo jedan od primjera kako klimatske promjene utiču na prirodu i okolinu. Važno je razumjeti i pratiti ove procese kako bismo mogli adekvatno reagirati i zaštititi naš planet od daljnjeg propadanja. Naučnici kontinuirano istražuju ovaj fenomen i tragaju za rješenjima koja bi spriječila daljnje posljedice topljenja permafrosta u Sibiru i širom svijeta.

U svijetu u kojem se suočavamo sa sve većim izazovima vezanim za klimatske promjene, važno je poduzimati mjere koje će doprinijeti očuvanju prirode i okoliša za buduće generacije. Batagajski krater je samo jedan od mnogih znakova upozorenja koji nam govore o hitnosti djelovanja i potrebi za promjenom načina života koji će biti održiv i poštovati okoliš.

Činjenice o rastu „vrata pakla“ u Sibiru pokazuju koliko je važno pratiti i razumjeti klimatske promjene te poduzimati mjere koje će usporiti njihove negativne posljedice. Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva globalno djelovanje svih nas kako bismo sačuvali naš planet i omogućili zdravu budućnost za sve životinjske i biljne vrste koje nastanjuju ovu planetu.

Vesna Vuković avatar

Preporučeni članci: