Premijer Republike Srbije Miloš Vučević prisustvovao je danas obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Židovima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice, u Republici Srpskoj.
Na Spomen području Grobnog polja Topole položeni su vijenci i cvijeće, a vijenac je položio i predsjednik Vlade Srbije. Vijenci su položeni za pola milijuna Srba, 40.000 Roma i 33.000 Židova ubijenih u jasenovačkim koncentracijskim logorima.
U ime institucija Republike Srpske, Srbije i Crne Gore, vijence su položili predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić te premijer Srbije Miloš Vučević. Uz njih su bili srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić i premijeri Srpske Radovan Višković.
U obilježavanju Dana sjećanja emitirano je i potresno svjedočenje preživjele osobe koja je kao dijete uspjela izbjeći strašnu smrt u jednoj od dječjih grobnica veličine 300 kvadrata.
Vučević je položio vijenac u ime Vlade Republike Srbije na Spomen području, na grobnom polju Topole.
Preživjeli logoraš iz Jasenovca, Slavko Milanović, koji je prisustvovao obilježavanju Dana sjećanja u Donjoj Gradini, ispričao je da je kao šestogodišnje dijete vidio ciglanu te da je iz majčinih priča saznao da su u toj ciglani ljudi gurani u vrelu peć i na taj način ubijani.
Milanović je opisao da je bio u dijelu logora prema istoku, na poljani, pod vedrim nebom, te da su logoraši ležali jedan do drugog, dok su ustaše ujutro odvajale djecu od majki. Istaknuo je da je majka njega i sestru pokrivala starim krpama te ih sakrivala dok ustaše prođu.
Dobrila Kukolj, koja je također preživjela Jasenovac, rekla je da je Gradina za nju najveći grad mrtvih te da su njen otac i tri strica, koji su vraćeni iz Sajmišta u Jasenovac, završili svoj život u Gradini.
Kukolj je saznala da su oni pogubljeni. Navedeno je da je sestra Kukolja preminula u Gradini ubrzo nakon što su ih odvojili od majke i oca.
Na današnjem obilježavanju Dana sjećanja, prisutni su se prisjetili žrtava genocida te izrazili poštovanje prema svim nevino stradalim osobama. Sjećanje na žrtve jasenovačkog logora nikada neće biti zaboravljeno, a svjedočenja preživjelih osoba kao Slavko Milanović i Dobrila Kukolj pružaju snažan podsjetnik na strahote koje su se događale tijekom Drugog svjetskog rata.
Ovaj dan je prilika za duboko sjećanje na tragediju porodica i pojedinaca koji su bili mučeni i ubijeni samo zbog njihove nacionalnosti, vjere ili etničke pripadnosti. Važno je da se ova stradanja nikad ne zaborave te da se uvijek odaje počast žrtvama te da se vodi borba protiv zaborava i negiranja zločina koji su se dogodili tijekom Drugog svjetskog rata.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve genocida u NDH je važan korak u očuvanju povijesne istine i sjećanja na sve one koji su nepravedno izgubili živote za vrijeme najmračnijih razdoblja ljudske povijesti. Pamtimo žrtve i čuvajmo uspomenu na njih kako bi se takvi zločini nikada više ne ponovili.