U Srbiji je nedavno stupio na snagu Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji se bavi jednakošću prava, odgovornosti i mogućnosti učešća žena i muškaraca u društvenom životu. Međutim, ovaj zakon izazvao je polemike zbog obaveznog korišćenja rodno senzitivnog jezika, koji neki tvrde nije u duhu srpskog jezika. Ustavni sud je reagovao na inicijative za ocenu ustavnosti zakona i do okončanja postupka obustavio donošenje akata. Ministarka zadužena za rodnu ravnopravnost Tatjana Macura istakla je sporne kaznene mere u zakonu, ali je isto tako podržala potrebu za stvaranjem atmosfere u društvu koja garantuje jednake mogućnosti za muškarce i žene.

Osim rodno senzitivnog jezika, zakon se bavi i pozicijama koje omogućavaju veću vidljivost žena u društvu. Macura je istakla da je zakon refleksija duha modernog doba, te da će se sigurno menjati i unapređivati. Postojanje rodno senzitivnog jezika izaziva polemike već duže vreme, a polemike su eskalirale nakon što je zakon stupio na snagu. Javnost je posebno reagovala na kaznene odredbe u zakonu, koje se odnose na državne organe koji ne koriste rodno senzitivan jezik.

Mediji su takođe obavezni da počnu primenjivati rodno senzitivan jezik, ali za kršenje ove obaveze nisu propisane kaznene odredbe. Postojećim zakonom su propisane novčane kazne za prekršaje koji se tiču rodne ravnopravnosti i diskriminacije, ali poslanička grupa „Mi snaga Naroda Branimira Nestorvića“ tužila je Vladu Srbije kao autora i predlagača izmena zakona. Polemika nije ostala neprimećena ni među stručnjacima, pa je održan naučni skup koji se bavio ovom temom.

U zaključku, izgleda da će polemike oko rodno senzitivnog jezika i zakona o rodnoj ravnopravnosti i dalje trajati, ali je važno otvoreno raspravljati i rešavati sporne tačke kako bi se postigla pravednija i ravnopravnija društvena atmosfera za sve građane Srbije.