Reka Ćehotina, smeštena na severu Crne Gore, poznata je po svojim prelepim meandrima i prirodnim lepotama, sličnim onima reke Uvac u Srbiji. Izvire na planini Stožer, a uliva se u reku Drinu, prolazeći kroz raznolik predeo, od uskih klisura do pitomih dolina. Ova regija je bogata istorijom i naseljena je od najdavnijih vremena, ali je do sada bila nedovoljno istražena kao turistička destinacija, iako ima potencijal za razvoj.
Prema rečima Arine Maraš iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja severa, Ćehotina je dom očuvanih autohtonih vrsta, koje se štite nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama. Osim prirodnog bogatstva, područje ima značajnu kulturno-istorijsku vrednost i arheološka nalazišta, što ga čini odličnim kandidatom za zaštitu. Gornji tok reke Ćehotine nudi velike mogućnosti za turizam, održivi ribolov i rekreativne aktivnosti.
Inicijativu za zaštitu gornjeg toka reke Ćehotine pokrenule su nevladine organizacije „Eko-Tim“ i „Da zaživi selo“ u okviru regionalne inicijative „Zajedno za rijeke“ 2021. godine. Milija Čabarkapa iz „Eko-Tima“ ističe da je proces zaštite počeo prema Zakonu o zaštiti prirode, a svi koraci su završeni, uključujući izradu studije zaštite. Preporučeno je da se ovo područje zaštiti kao park prirode, ali je proces stao na glasanju u lokalnom parlamentu Opštine Pljevlja.
Obrađivači prostornog plana Crne Gore su prihvatili inicijativu za uključivanje gornjeg toka reke Ćehotine u projekte zaštite prirode. Čabarkapa naglašava da ne postoje prepreke za proglašavanje ovog područja zaštićenim, s obzirom na to da se 99% teritorije nalazi u državnoj svojini, što eliminiše sukobe sa privatnom imovinom.
Crna Gora, sa svojim prirodnim lepotama, može se posmatrati kao veliki park prirode. Iako nevladine organizacije aktivno rade na zaštiti, aktivisti apeliraju na državu da preuzme odgovornost i sprovede zaštitu u delo. Vuk Vujisić, ekološki aktivista, ističe da je važno da zaštita bude održiva i da se zakoni o zaštiti prirode primenjuju rigoroznije.
Meandri Ćehotine, koji nude jedan od najlepših vidikovaca u zemlji, postali su popularna destinacija, privlačeći sve više posetilaca. Život u selima oko reke se značajno promenio otkako je prepoznata kao turistička oaza. Dragojla Gačević iz Mataruga kaže da se broj posetilaca povećava, s parkiranim automobilima i autobusima iz različitih zemalja.
Ipak, pljevaljska sela se suočavaju sa demografskom erozijom, a zaštita Ćehotine ima za cilj stimulisanje socio-ekonomskih aktivnosti i stvaranje osnova za održivi razvoj. Čabarkapa naglašava da su zaštićena područja privlačna za održivi turizam i investicije, što može doprineti unapređenju infrastrukture i vraćanju života u ova sela.
U 2021. godini, nacionalna mreža zaštićenih prirodnih područja u Crnoj Gori obuhvatila je 58 područja, ali još uvek postoje ona koja čekaju na zaštitu. Postoji ideja da se celi kanjon reke Morače proglasi parkom prirode, što bi dodatno povećalo turistički potencijal ovog područja.
Nakon više od 10 kilometara prirodnog toka, Ćehotina se uliva u Otilovićko jezero, koje je značajno za snabdevanje vodom i termoelektranu. Očuvanje biodiverziteta i prirode predstavlja priliku za Opštinu Pljevlja da se usmeri ka održivim modelima razvoja, što može doneti nove mogućnosti za lokalno stanovništvo.
