Povodom 29. godišnjice vojno-policijske operacije „Oluja“, koja se održala na centralnom zagrebačkom trgu, organizirana je antiratna manifestacija u trajanju od pola sata. Cilj manifestacije bio je izražavanje saosjećanja sa žrtvama rata, osuda zločina počinjenih tijekom operacije te zahtjev za procesuiranjem počinitelja ratnih zločina.
Hrvatska operacija „Oluja“ smatra se oslobodilačkom akcijom i slavi se kao Dan pobjede, dok se za Srbiju ta ista operacija smatra zločinačkom i jednim od najvećih egzodusa Srba u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Ova godišnjica obilježava se s tugom i sjećanjima na stradale.
U operaciji „Oluja“ iz tadašnje Republike Srpske Krajine proterano je više od 220.000 Srba, dok se gotovo 2.000 njih vodi kao poginuli ili nestali. Zločini počinjeni tijekom te operacije još uvijek nisu do kraja istraženi i počinitelji nisu privedeni pravdi.
Oluja je bila jedna od najvažnijih vojnih operacija u Hrvatskom domovinskom ratu, koja je omogućila hrvatskim snagama da povrate kontrolu nad velikim dijelovima okupirane Hrvatske. Unatoč tome što se ova operacija slavi kao dan pobjede u Hrvatskoj, za mnoge Srbe ona predstavlja bolnu sjećanje na gubitke i patnju.
Treba istaknuti da su ratni zločini nešto što se ne smije zanemariti i ignorirati. Procesuiranje počinitelja zločina i pravda za žrtve su ključni za izgradnju mira i pomirenja među narodima. Dok se godine prolaska neće moći vratiti izgubljeni životi, pravda i istina o onome što se dogodilo tijekom rata mogu pomoći u suočavanju s prošlošću i stvaranju bolje budućnosti.
Važno je da se svi zločini, bez obzira na stranu s koje dolaze, istraže i privedu počinitelji pravdi. Kroz dijalog, komemoracije, suđenja i ostale oblike suočavanja s prošlošću može se izgraditi pomirenje i osigurati da se takvi strašni događaji više nikada ne ponove.
Ova godišnjica služi kao podsjetnik na važnost mira, suživota i poštovanja ljudskih prava. Dok se podsjećamo na stradale i patnje koje su pretrpjeli, posvećujemo se izgradnji bolje budućnosti u kojoj se neće ponavljati ratni strahote. Samo kroz istinu, pravdu i mir možemo osigurati sigurniju budućnost za sve nas.
Treba se sjećati nevinih žrtava rata i nastojati osigurati da se njihova patnja ne zaboravi. Njihova sjećanja trebaju nas motivirati da se borimo za pravdu i istinu, kako bi se osiguralo da se zločini rata ne zaborave i da se počinitelji privedu pravdi.
U zaključku, važno je da se sjećamo i poštujemo sve nevine žrtve rata, da se borimo za pravdu i istinu o onome što se dogodilo, te da se žrtve nikada ne zaborave. Samo kroz istinu, pomirenje i suradnju možemo osigurati mir i sigurnu budućnost za sve nas.
